Kako se određuje visina penzije: starosna, prevremena, invalidska i porodična

Starije ruke slažu male gomile kovanica na drvenom stolu, simbolizujući penziju i finansijsku sigurnost u starosti Formula za obračun penzije u Srbiji zasniva se na ličnom koeficijentu i prosečnoj zaradi u zemlji, pa dve osobe sa istim stažom mogu imati potpuno različite penzije

U Srbiji sve više ljudi sa strahom razmišlja o trenutku kada će prestati da rade. Razlog je jednostavan, prosečna penzija danas nije ni približno dovoljna za pristojan život.

Koliko ćete mesečno primati kada završite radni vek je jedno od najvažnijih pitanja za kvalitet života u starosti.

Da biste mogli da planirate unapred, morate znati od čega se penzija sastoji i kako se zaista računa, jer iznos koji budete primali direktno zavisi od podataka koji se beleže tokom vašeg celog radnog veka.

Osnovni elementi od kojih se računa penzija

Bez obzira na to koja vrsta penzije je u pitanju, sistem se zasniva na četiri ključna parametra:

  1. Staž osiguranja – koliko ste godina bili prijavljeni i uplaćivali doprinose.
  2. Prosečna zarada – sve vaše zarade upoređene sa prosečnim zaradama u Srbiji.
  3. Penzijski poeni – broj koji pokazuje koliko su vaše zarade bile iznad ili ispod proseka.
  4. Formula – propisana zakonom, uključuje i aktuelnu vrednost penzijskog boda.

Sva četiri elementa imaju svoju logiku i bez njih nema tačnog obračuna.

Staž osiguranja – osnov svakog obračuna

Starija osoba slaže gomile kovanica uz kalkulator na stolu, simbolizujući izračunavanje penzije na osnovu staža i uplaćenih doprinosa
U Srbiji se u penzijski staž ne računa samo vreme provedeno na poslu – u određene slučajeve ulazi i vojni rok, porodiljsko odsustvo i period primanja naknade sa biroa

Staž osiguranja predstavlja ukupno vreme tokom kojeg ste bili prijavljeni i za koje su uplaćivani doprinosi za PIO. To je zapravo temelj čitavog budućeg obračuna penzije, jer se samo periodi sa uredno plaćenim doprinosima priznaju kao validan staž.

Ako ste radili „na crno“, taj period ne postoji u očima sistema i kasnije ne ulazi ni u formulu za penziju.

Iz tog razloga je važno da zaposleni redovno proveravaju svoje podatke u PIO fondu, jer svaka greška ili neplaćeni mesec u sistemu kasnije može smanjiti penziju.

Stavka / uslov Objašnjenje
Minimalni staž za starosnu penziju 15 godina staža sa uplaćenim doprinosima
Staž za punu penziju Obično 40+ godina (ukinuto starosno ograničenje, ali ostaje pravilo o godinama života)
Maksimalni obračunski staž 45 godina – više od toga ne ulazi u formulu
Posebni periodi koji ulaze u staž Bolovanje duže od 30 dana, porodiljsko, vojni rok u određenim slučajevima
Uslov: doprinos mora biti uplaćen Bez uplate doprinosa – nema staža

Minimalni uslov da se uopšte ode u starosnu penziju je 15 godina staža, ali da bi čovek ostvario punu penziju, obično je potrebno 40 ili više godina uplaćenih doprinosa.

Iako ljudi rade često i duže, zakon za potrebe obračuna penzije priznaje maksimalno 45 godina staža.

U ovaj staž ulaze i neki posebni periodi, poput dužeg bolovanja kada država preuzima uplatu doprinosa, porodiljskog odsustva i određenih slučajeva služenja vojnog roka, što znači da ni ti periodi ne prekidaju kontinuitet staža.

Prosečna zarada – kako utiče na visinu penzije

Male figure muškarca i žene stoje na različitim visinama naslaganih kovanica, simbolizujući razlike u primanjima i uticaj prosečne zarade na penziju
U Srbiji se za obračun penzije uzima u obzir svih 30 godina najpovoljnijih zarada, ali samo one na koje su uplaćeni doprinosi ulaze u konačan iznos

Visina penzije ne zavisi samo od broja godina koje ste proveli radeći, već i od toga koliko ste u tom periodu zarađivali. Sistem funkcioniše tako što sve vaše godišnje zarade upoređuje sa prosečnim zaradama u Srbiji za iste te godine.

Na taj način se stvara pravedniji obračun – ne favorizuju se periodi kada su plate generalno bile visoke, niti se kažnjavaju oni koji su radili u ekonomskim krizama, kada su zarade bile niže.

Ako ste tokom radnog veka zarađivali približno koliko iznosi republički prosek, iz godine u godinu osvajate oko jednog penzijskog poena.

Odnos vaše plate prema prosečnoj plati u Srbiji Tipičan broj poena godišnje Objašnjenje
Plata približno jednaka proseku ≈ 1,00 poen Standardna situacija – zarada prati državni prosek
Plata iznad proseka (npr. +20%) ≈ 1,20 poena Veće zarade donose veći broj poena
Plata ispod proseka (npr. −30%) ≈ 0,70 poena Niže zarade umanjuju broj poena
Minimalna plata ≈ 0,50–0,70 poena Najčešći raspon za minimalac tokom cele godine
Višestruko veće zarade Do 5,00 poena Zakonsko maksimalno ograničenje godišnjeg koeficijenta

Oni sa platama iznad proseka dobijaju više od jednog poena godišnje, dok zaposleni sa minimalnim primanjima obično ostvaruju između 0,5 i 0,7 poena.

Svi ti poeni se sabiraju i stvaraju osnovni kapital koji određuje budući iznos penzije. Što je prihod kroz život bio stabilniji i viši, to će poeni, a samim tim i penzija, biti veći.

Penzijski poeni – najvažniji broj u vašem dosijeu

Penzijski poeni – najvažniji broj u vašem penzijskom dosijeu.
Stariji muškarac i žena sede za stolom i pregledaju više naslaganih gomila kovanica, koje simbolizuju penzijske poene i visinu buduće penzije

Penzijski poeni su centralni element penzionog sistema, jer omogućavaju da se zarade iz različitih vremenskih perioda svedu na zajedničku meru.

Logika je jednostavna: vaša prosečna godišnja plata upoređuje se sa prosečnom godišnjom platom u Srbiji, i taj odnos postaje vaš godišnji lični koeficijent.

Na primer, ako ste u nekoj godini imali platu koja je 20% viša od prosečne, dobićete oko 1,20 poena; ako ste zarađivali 30% manje od proseka, biće upisano oko 0,70 poena.

Zakon propisuje nekoliko ograničenja kako bi obrazac ostao fer i stabilan – godišnji koeficijent ne može biti veći od 5, a konačni lični koeficijent koji ulazi u formulu obračuna penzije ne može preći 3,8.

Stavka / pravilo Maksimalna vrednost / objašnjenje
Godišnji lični koeficijent (poeni godišnje) Maksimum 5,00
Konačni lični koeficijent koji ulazi u formulu Maksimum 3,80
Osnova izračunavanja poena Vaša plata / prosečna plata Srbije
Efekat viših zarada Više poena, viša buduća penzija
Efekat nižih zarada Manje poena, niža buduća penzija

Kada se izračuna prosečan koeficijent za ceo radni vek, on se množi sa ukupnim godinama staža i aktuelnim vrednosnim bodom, što daje osnovni iznos penzije. Zbog toga se često kaže da su poeni „srce“ penzionog sistema – oni pokazuju koliko ste u odnosu na prosečnog radnika doprinosili sistemu.

Formula za obračun penzije

U najjednostavnijem obliku:

Penzija = lični koeficijent × godine staža × opšti (penzijski) bod

Opšti bod je državno definisani iznos koji se usklađuje sa inflacijom.

Za 2025. godinu iznosi oko 1.100 dinara.

Ovaj postupak važi za sve vrste penzija – starosnu, prevremenu i invalidsku.

Vrste penzija u Srbiji i kako se izračunavaju

Figure starijeg muškarca i žene stoje na različitim visinama naslaganih kovanica koje simbolizuju razlike u visini penzija i načinu njihovog obračuna
U Srbiji postoje četiri vrste penzija – starosna, prevremena, invalidska i porodična – a svaka se izračunava po različitim pravilima i uslovima staža i godina života

U Srbiji postoje četiri glavne kategorije penzija. Iako se sve zasnivaju na istoj formuli, svaka ima posebne uslove i specifičnosti.

1. Starosna penzija

Starosna penzija je najčešći oblik penzionisanja.

Uslovi za starosnu penziju 2025. godine

  • Žene: 63 godine i 8 meseci + najmanje 15 godina staža
  • Muškarci: 65 godina + najmanje 15 godina staža

Za punu penziju, bez umanjenja, potrebno je oko 45 godina staža.

Kako se računa starosna penzija

Računanje ide po standardnoj formuli:

lično zarađeni koeficijent × godine staža × opšti bod.

Ništa se ne umanjuje, ništa se ne dodaje – sve je baš kako ste uplaćivali.

2. Prevremena penzija

Prevremena penzija je za one koji žele da se povuku pre propisane starosne granice.

Uslovi:

  • najmanje 40 godina staža
  • najmanje 60 godina života

Najvažniji deo – trajno umanjenje

Za svaki mesec ranijeg odlaska penzija se smanjuje za: 0,34% mesečno – trajno

Primeri:

  • 2 godine ranije → 24 meseca × 0,34% = 8% umanjenja zauvek
  • 3 godine ranije → oko 12% trajnog umanjenja

Zakon dozvoljava maksimalno 20,4% umanjenja (što odgovara 60 meseci ranije).

Zato je odluka o prevremenoj penziji jedna od najvažnijih u životu – jednom kada uđete u prevremenu, povratka nema.

3. Invalidska penzija

Invalidska penzija se dodeljuje onima koji zbog bolesti, povrede ili gubitka radne sposobnosti više ne mogu da rade.

Lekarska komisija PIO fonda utvrđuje:

  • potpunu nesposobnost za rad
  • ili delimičnu nesposobnost (ne možete raditi svoj posao, ali možete neki drugi lakši)

Ključna razlika od starosne i prevremene penzije

Invalidska penzija uključuje i dodati staž.

To znači da se osobi koja je ostala bez radne sposobnosti dodaju godine koje bi verovatno odradila do starosne granice.

  • Primer: Osoba izgubi radnu sposobnost u 40. godini života. Zakon predviđa da se dodaju godine do starosne granice – čime se izbegava da neko dobije minimalnu penziju samo zato što nije imao vremena da radi duže.
  • Poseban slučaj: Ako je invalidnost posledica povrede na radu ili profesionalne bolesti, penzija se računa kao da je osoba imala 40 godina staža, čak i ako je radila mnogo manje.

4. Porodična penzija

Porodična penzija pripada članovima porodice preminulog osiguranika ili penzionera.

Ko ima pravo?

  • supružnik
  • deca (do 18, odnosno 26 godina ako se školuju)
  • deca sa invaliditetom – doživotno
  • roditelji u određenim slučajevima

Koliki je iznos porodične penzije?

Zavisi od broja korisnika:

Broj korisnika Procenat penzije preminulog
1 korisnik 70%
2 korisnika 80%
3 korisnika 90%
4 ili više 100%

Ako je izračunata penzija manja od zakonom propisanog najnižeg iznosa, određuje se najniži iznos penzije, a porodica ga dobija u skladu sa svojom kategorijom.

Ako preživeli član prima i stranu penziju, ima pravo na razliku do minimalne ako je zbirni iznos manji.

Penzije za preduzetnike i poljoprivrednike

Preduzetnici i poljoprivrednici ostvaruju penziju pod istim pravilima kao zaposleni – ali iznos zavisi isključivo od osnovice koju su sami prijavili.

  • Ako neko uplaćuje doprinose na minimalnu osnovicu, dobiće minimalnu penziju.
  • Ako uplaćuje na višu osnovicu, penzija će rasti proporcionalno.

Mnogi poljoprivrednici imaju veoma niske osnovice, pa su njihove penzije najčešće ispod proseka.

Međutim, postoji mogućnost dobrovoljnog uplaćivanja doprinosa na veću osnovicu kako bi se izbegla minimalna penzija.

Primeri izračunavanja penzije

Stariji muškarac sa naočarima sedi za stolom, proučava dokumente i zapisuje podatke u svesku, uz šolju čaja.
Visina penzije se određuje na osnovu ukupnog staža, ličnog koeficijenta i obračunskog vrednosnog boda, a primeri izračunavanja pomažu da se razume kako ove stavke utiču na konačan iznos

Da bi sve ovo imalo smisla, najbolji je prikaz kroz konkretne brojeve.

1. Penzija za 40 godina staža i zaradu jednaku proseku

  • prosečan lični poen: 1
  • staž: 40 godina
  • aktuelni bod: 1.100 dinara

Penzija: 40 × 1 × 1.100 = oko 44.000 dinara

2. Penzija za prosečnu platu i 35 godina staža

35 × 1 × 1.100 = oko 38.500 dinara

3. Penzija za minimalac i 40 godina staža

Pretpostavka: poeni ≈ 0,6

40 × 0,6 × 1.100 = oko 26.400 dinara

4. Primer prevremene penzije

  • Osnovna penzija: 40.000 dinar
  •  Raniji odlazak: 24 meseca

Umanjenje: ≈ 8% → nova penzija ≈ 36.800 dinara

Trajno – zauvek.

Kako sami da proverite svoje podatke

Stariji muškarac i žena sede za stolom i gledaju u naslagane kovanice, deluju zabrinuto dok pregledaju svoje finansijske podatke
Provera staža i uplaćenih doprinosa preko e-Uprave ili PIO fonda ključna je kako biste na vreme uočili eventualne greške koje mogu uticati na visinu buduće penzije

Da bi budući penzioner znao šta ga očekuje i da bi izbegao neprijatna iznenađenja pri obračunu, važno je da na vreme proveri sve podatke koji se vode u PIO fondu.

Mnogi ljudi tek kada predaju zahtev shvate da poslodavac nije uplatio doprinose za neke mesece ili da deo staža nije evidentiran, što im kasnije umanji penziju.

Zbog toga je proveravanje svojih podataka danas jedan od najvažnijih koraka u planiranju penzije, a dobra vest je da je većina informacija dostupna elektronski i može se dobiti u nekoliko minuta.

Kao što je važno da redovno proveravate staž i penzijske poene, isto tako je korisno povremeno proveriti i status svog zdravstvenog osiguranja – detaljno uputstvo možete videti ovde!

U nastavku su tri najpraktičnija načina da unapred saznate tačan broj godina staža, visinu svojih penzijskih poena i kompletnu evidenciju zarada.

Kategorija Šta proveravate / šta vam treba Objašnjenje
PIO penzioni kalkulator Okviran izračun vaše buduće penzije Kalkulator na sajtu PIO fonda omogućava da unesete svoje podatke (staž, zarade, godine) i dobijete približan iznos penzije. Nije zvaničan, ali daje realnu orijentaciju.
eUprava – uvid u staž i poene Sve zarade prijavljene u sistemu, ukupne godine staža, penzijske poene, eventualne propuste Preko naloga na eUpravi možete odmah videti celokupnu evidenciju koju PIO vodi o vama. Ovo je najbolji način da se otkriju greške poslodavca ili neažurna prijava.
Dokumentacija za penzionisanje Lična karta, izvod iz MKR, potvrde o stažu, potvrde o zaradama, popunjen zahtev, dokumenta iz inostranstva Ova dokumenta se prilažu prilikom podnošenja zahteva. Preporučljivo je da se sve prikupi nekoliko meseci ranije da biste imali vremena da ispravite eventualne propuste.

Česta pitanja (FAQ)

1. Da li mogu da uplatim doprinose retroaktivno?
U pravilu – ne možete. Retroaktivna uplata nije dozvoljena, osim u veoma specifičnim situacijama predviđenim zakonom (npr. određene kategorije poljoprivrednika, umetnika ili vreme provedeno na usavršavanju uz odobrenje nadležnog organa).

Za većinu građana, sve što nije plaćeno u trenutku rada ne može se naknadno „doplatiti“.

2. Koliko često se penzije usklađuju?
Penzije se redovno usklađuju nekoliko puta godišnje, prema kombinovanom modelu koji prati rast prosečnih zarada i inflaciju. Ideja je da penzije ne izgube vrednost zbog rasta cena. Međutim, dinamika usklađivanja može se menjati iz godine u godinu.
3. Da li mogu da radim posle penzionisanja?
Da, ali postoje pravila:

  • morate najpre biti odjavljeni kao penzioner,
  • poslodavac vas zatim ponovo prijavljuje kao zaposlenog,
  • rad može uticati na određena prava iz penzijskog osiguranja.

Zaposleni penzioneri i dalje primaju penziju.

4. Da li se vreme provedeno na porodiljskom računa u staž?
Da, računa se u potpunosti. Za vreme porodiljskog odsustva država preuzima obavezu uplate doprinosa, tako da taj period ulazi u obračun staža kao da ste bili redovno zaposleni.
5. Da li mogu da imam dve državne penzije u Srbiji?
Ne, ne možete primati dve penzije iz PIO sistema istovremeno. Izuzetak je situacija kada neko prima sopstvenu penziju i istovremeno ima pravo na deo porodične penzije, ali to je strogo ograničeno i moguće samo u malom broju slučajeva.

Međutim – stranu i domaću penziju možete primati zajedno.

6. Šta ako imam staž u više država?
Sve zavisi od toga da li Srbija sa tom državom ima potpisan sporazum.

  • Ako sporazum postoji – staž se sabira (ali se ne duplira) i koristi za pravo na penziju.
  • Ako sporazum ne postoji – dobijate posebne penzije iz svake države, prema njihovim zakonima.
7. Da li vreme provedeno na bolovanju ulazi u staž?
Da, ulazi u staž ako bolovanje traje duže od 30 dana, jer tada doprinose uplaćuje država. Kraća bolovanja ulaze u staž jer doprinosi i dalje idu preko poslodavca.

Zaključak

Visina penzije u Srbiji zavisi od vaših zarada, godina staža i prikupljenih poena, ali i od toga da li su poslodavci bili uredni sa uplatama. Zato je važno da bar jednom godišnje proverite svoj evidencioni list u PIO fondu.

Sve što nije evidentirano – kao da nije postojalo.

Odgovorno planiranje penzionisanja ne počinje u šezdesetoj, već mnogo ranije. Što ranije steknete jasnu sliku o svom stažu, poenima i mogućim iznosima, lakše ćete obezbediti stabilnost u godinama kada je ona najpotrebnija.