Paušalno oporezivanje u Srbiji (2025): Ko može biti paušalac, koliki su troškovi i šta smete, a šta ne?

Paušalno oporezivanje u Srbiji

Pokretanje sopstvenog biznisa u Srbiji se u velikom broju slučajeva realizuje kroz model paušalnog oporezivanja. Zbog jednostavne administracije i predvidljivih troškova, ovaj model je čest izbor za IT stručnjake, zanatlije, kao i pružaoce konsultantskih usluga.

Međutim, paušalno oporezivanje nosi specifična zakonska ograničenja i obaveze.

U nastavku teksta nalaze se ključne informacije o funkcionisanju ovog sistema, prilagođene propisima za 2025. godinu.

Šta znači biti „paušalac“?

Preduzetnik koji plaća porez u fiksnom mesečnom iznosu
Paušalac je preduzetnik koji plaća porez u fiksnom mesečnom iznosu

Termin „paušalac“ označava preduzetnika koji porez plaća na paušalno utvrđen prihod, a ne na osnovu stvarne zarade.

Kod standardnog oporezivanja (vođenje poslovnih knjiga), porez se plaća na razliku između prihoda i rashoda – veća dobit znači i veći porez.

Kod paušalnog modela, Poreska uprava donosi rešenje sa fiksnim mesečnim iznosom poreza i doprinosa.

Ovaj iznos je isti svakog meseca, bez obzira na to da li je preduzetnik u tom mesecu ostvario visok ili nizak promet. To omogućava preduzetnicima da unapred planiraju svoje troškove poslovanja.

Ko može, a ko ne može biti paušalac?

Paušalac može biti samo preduzetnik sa dozvoljenom delatnošću i prihodom ispod propisanog limita
Paušalac može biti samo preduzetnik sa dozvoljenom delatnošću i prihodom ispod propisanog limita

Zakon o porezu na dohodak građana jasno definiše ko ima pravo na ovaj poreski režim.

Dozvoljene delatnosti

Pravo na paušalno oporezivanje najčešće imaju uslužne delatnosti i stari zanati. To uključuje programere, dizajnere, edukatore, prevodioce, frizere, taksiste, automehaničare i slično.

Nedozvoljene delatnosti

Preduzetnik ne može biti paušalno oporezovan ako se bavi:

  • Trgovinom na veliko i malo.
  • Ugostiteljstvom (hoteli, restorani).
  • Finansijskim posredovanjem.
  • Reklamiranjem i istraživanjem tržišta.

Važna napomena za marketing:

Šifra delatnosti 73.11 – Delatnost reklamnih agencija isključuje pravo na paušal. Zbog toga se preduzetnici u digitalnom marketingu često registruju pod šifrom 70.22 – Konsultantske aktivnosti, koja je dozvoljena, pod uslovom da priroda posla odgovara opisu konsultantskih usluga.

Limiti prometa: 6 miliona i 8 miliona dinara

Godišnji limit prometa za paušalce iznosi 6 miliona dinara
Godišnji limit prometa za paušalce iznosi 6 miliona dinara

Postoje dva ključna finansijska limita koja preduzetnici moraju pratiti kako ne bi prekršili zakon.

Limit od 6.000.000 RSD (opstanak u paušalu)

Ovaj limit se odnosi na kalendarsku godinu (1. januar – 31. decembar).

Ako ukupan promet pređe 6 miliona dinara, preduzetnik gubi pravo na paušalno oporezivanje. Od tog trenutka postaje dužan da vodi poslovne knjige i plaća porez na stvarni prihod.

Limit od 8.000.000 RSD (Ulazak u PDV)

 ulazak u PDV
Obavezan ulazak u PDV nastupa kada promet pređe 8 miliona dinara godišnje

Ovaj limit se odnosi na period od prethodnih 12 meseci (npr. april 2024 – april 2025).

Ako promet u poslednjih 365 dana pređe 8 miliona dinara, preduzetnik po zakonu ulazi u sistem PDV-a. Paušalci ne mogu biti obveznici PDV-a. Ulaskom u PDV sistem automatski prestaje status paušalca i prelazi se na vođenje knjiga.

Test samostalnosti

Test samostalnosti uveden je kako bi se utvrdilo da li je preduzetnik zaista samostalan ili radi kao zamena za zaposlenog kod jednog klijenta (nalogodavca).

Test sadrži 9 kriterijuma. Ukoliko Poreska uprava utvrdi da preduzetnik ispunjava 5 ili više kriterijuma u odnosu na jednog nalogodavca, smatra se da nije samostalan.

Neki od kriterijuma su:

  1. Nalogodavac određuje radno vreme i odsustva preduzetnika.
  2. Preduzetnik koristi prostorije i opremu nalogodavca.
  3. Nalogodavac snosi rizik posla i odgovornost za rezultat.
  4. Preduzetniku je zabranjeno da radi sa drugim klijentima.

Posledice: Ako se padne na testu, prihodi od tog nalogodavca se oporezuju kao „ostali prihodi“, što podrazumeva znatno veće poreske obaveze koje plaća nalogodavac.

Određivanje visine poreza

Visinu poreza paušalcu određuje Poreska uprava prema delatnosti, lokaciji i drugim zadatim kriterijumima

Visinu poreza ne obračunava preduzetnik, već je određuje Poreska uprava rešenjem.

Faktori koji utiču na visinu poreza:

  1. Polazna osnovica: Prosečna zarada u opštini ili gradu sedišta radnje.
  2. Delatnost: Svaka šifra delatnosti ima svoj koeficijent.
  3. Korektivni elementi: Godine starosti preduzetnika, trajanje poslovanja i zona poslovanja.
Ograničenje rasta poreza: Trenutno je na snazi Uredba koja ograničava povećanje poreske osnovice na maksimalno 10% godišnje u odnosu na prethodnu godinu (pod uslovom da nije menjana šifra delatnosti ili sedište). Rešenja se dostavljaju isključivo elektronski, putem portala ePorezi.

Administrativne obaveze paušalca

fiskalizacija
Paušalac vodi KPO knjigu, izdaje račune, plaća fiksne mesečne obaveze i podnosi godišnju poresku prijavu

Iako je administracija pojednostavljena, određene obaveze se moraju poštovati.

KPO Knjiga

Paušalci su dužni da vode Knjigu o ostvarenom prometu (KPO). U nju se hronološki upisuju sve izdate fakture.

Ova evidencija je ključna za praćenje limita od 6 miliona dinara. Može se voditi u papirnom obliku ili elektronski (npr. u Excel-u), pod uslovom da se može odštampati na zahtev inspekcije.

Fiskalizacija

  • Poslovanje sa pravnim licima: Fiskalna kasa nije potrebna.
  • Poslovanje sa fizičkim licima: Fiskalna kasa je obavezna, osim za specifične delatnosti koje su zakonom izuzete (npr. advokati, taksisti, veterinarske usluge, pojedini stari zanati).

Elektronske fakture (SEF)

  • Paušalci nisu obavezni da koriste Sistem elektronskih faktura (SEF) ukoliko posluju sa privatnim sektorom.
  • Ukoliko posluju sa javnim sektorom (državne institucije), obavezni su da izdaju e-fakturu kroz SEF.
  • Dobrovoljna prijava na SEF je moguća, ali povlači obavezu korišćenja sistema određeni vremenski period.

Procedura registracije

Postupak osnivanja preduzetničke radnje obuhvata sledeće korake:

  1. APR (Agencija za privredne registre): Podnošenje registracione prijave (lično ili elektronski). Neophodno je odabrati pretežnu šifru delatnosti.
  2. Poreska prijava (PPDG-1R): U roku od 15 dana od registracije mora se podneti prijava Poreskoj upravi sa naznakom da se bira paušalno oporezivanje.
  3. Banka: Otvaranje poslovnog računa sa Rešenjem iz APR-a.
  4. Elektronski sertifikat: Nabavka kvalifikovanog elektronskog potpisa (na ličnoj karti ili tokenu) radi pristupa portalu ePorezi i LPA.

Prednosti i nedostaci paušalnog modela

Prednosti Nedostaci
Slobodno raspolaganje sredstvima: Preduzetnik može podizati novac sa računa bez pravdanja troškova. Kreditna sposobnost: Banke često imaju strože uslove za odobravanje kredita paušalcima u odnosu na zaposlene.
Fiksni troškovi: Iznos poreza je unapred poznat. Obaveza plaćanja: Porez se plaća i u mesecima kada nema prometa (osim u slučaju privremenog prekida rada).
Jednostavna administracija: Nema obaveze predaje završnog računa. Limitiran promet: Ograničenje od 6 miliona dinara može biti prepreka za brži rast poslovanja.
Manji troškovi knjigovodstva: Cene usluga su niže u odnosu na vođenje knjiga. Rizik Testa samostalnosti: Potreba za pažljivim definisanjem odnosa sa klijentima.

Za kraj


Paušalno oporezivanje predstavlja efikasan način za legalno poslovanje uz minimalnu administraciju.

Idealan je za preduzetnike sa niskim ulaznim troškovima i stabilnim prihodima unutar zakonskih limita.

Ipak, zbog čestih izmena propisa, preporučuje se angažovanje knjigovođe radi praćenja rokova, podnošenja poreskih prijava i savetovanja u vezi sa Testom samostalnosti.

Redovno praćenje prometa i blagovremeno plaćanje obaveza ključni su za stabilno poslovanje u ovom režimu.